Publiká riba 18 Mart 2020
Informashon importante tokante Transporte Públiko durante e periodo ku nos ta konfrontá Corona Vírùs.
Na e momento aki no tin nada mas mihó ku prevení. Si bo ta sinti doló di garganta, sintomá di grip òf tosá, yama bo dòkter. E mes lo yama GGD pa asina nan yama bo. Pa mas informashon subi www.gobiernu.cw
Klek riba e potrèt pa haña e buki ku mas informashon tokante Corona Vírùs.
Informatieboek over het Coronavirus (Nederlands)
Booklet about Corona Virus (English)
Buelonan for di Oropa temporalmente suspendé
Willemstad – Gobièrnu di Kòrsou a tuma e desishon pa eskalá e nivel di prekoushon na esun di kalamidat i temporalmente para e buelonan for di Oropa. Gobièrnu a disidí esaki djabièrnè, no pa e echo ku nos a konosé nos promé pashènt kontaminá ku corona virus, pero mas bien pa e retonan den e desaroyonan na Europa tokante Corona vírùs. Spesífikamente e situashon na Italia, kaminda e total di kontaminashonnan ta bai hopi lihé, a pone Kòrsou tuma, den palabrashon ku RIVM di Hulanda, sierto medida poko drástiko.
Entre otro a skohe pa e próksimo dos simannan sera tráfiko aéreo for di Europa. Mester sigui e desaroyonan na Europa di aserka ya ku gobièrnu por skohe pa alargá e durashon òf limitá e periodo di dos siman. Lo traha riba maneranan pa por fasilitá sierto tráfiko nesesario pa asina laga turistanan yega kas bek, i laga siudadano di Kòrsou òf studiante regresá nos isla. Tambe mester salbaguardiá ku por ehèmpel medisina i otro produktonan por yega nos pais.
Djabièrnè a identifiká e promé pashènt na Kòrsou ku ta kontagiá ku e vírùs COVID-19, mihó konosí komo Corona vírùs. E persona ta den quarantaine, pa evitá ku e vírùs ta plama. E kaso ta bou di investigashon pa chèk unda tur e la frekwentá durante e par di dia ku e ta na Kòrsou, aunke e persona mes a bisa di a sigui tur e pasonan nesesario dor di no sali su habitashon kaminda e ta keda. E situashon ta bou di kòntròl i pa motibu ku e persona en kuestion no tin sintomanan severo, por lo pronto e por keda kaminda e ta, den su kamber.
Eventonan ku tin hopi bishitante di eksterior, manera konferenshanan internashonal òf festivalnan ku karakter internashonal, no por sigui na Kòrsou pa evitá ku hopi bishitante di afó ta aglomerá huntu. Esei pa evitá mas kontaminashon na Kòrsou. E otro eventonan lokal te ku awor aki por sigui, pero lo sigui e desaroyonan di aserka i no por ekskluí ku den futuro por skohe pa para e eventonan ei tambe.
Ta urgi publiko pa sigui tur e instrukshonnan higinieko i si en kaso ta sinti malu, keda kas i yama bo dokter.Otro medida di prekoushon ku a eskala ta ku tur informashon ofisial riba e tema di Corona vírùs, ta keda sentralisá via di Direktorado di Komunikashon di Gobièrnu di Kòrsou. Ta pidi tur hende tambe pa yuda evitá ku ta duna informashon ku ta inkorekto i ku ta trese inkietut den nos komunidat. Pa informashon korekto subi www.gobiernu.cw òf registrá via WhatsApp na 564 0440 pa keda risibí informashon banda di bo medio di komunikashon preferí.
Promé kaso di Corona Vírùs detektá na Kòrsou
Resultado di test COVID-19 riba barku MS Baemer
Na vários okashon nos ta puntra nos mes kiko nos por hasi pa evitá di pega ku un vírùs. P’esei ta hopi importante nos para ketu riba e video aki ku ta mustra nos ki ta e akshonnan ku nos por tuma pa evitá esaki mas tantu posibel.
Pa mas informashon por subi tambe riba www.gobiernu.cw, WhatsApp na 5640440 òf subi página di Facebook di Gobièrnu di Kòrsou.
Delaster Desaroyo rondó di Kòrsou i Corona Vírùs (COVID-19).
Gobièrnu di Kòrsou pa medio di Ministerio di Salú a presentá COVID – 19 Kòrsou, un programa riba e tema di Corona Vírùs.
Ekspertonan dr. Arias, dr. Gerstenbluth, dr. Merkies i sr. Fer ta kontestá preguntanan di komunidat.
E mihó manera pa protehá nos mes for di kualke vírùs kontagioso ta pa tene nos mes na reglanan di higiena. dr. Gerstenbluth ta duna un splikashon kiko hasi presis pa bo evitá di keda kontagiá. Chèk algun dje demostrashon.
Tin vários manera ku hende ta nister òf tosa i vários manera kon hende ta laba man, pero si nos ke evitá di keda kontagiá òf evitá di kontagiá otro ku kualke vírùs, ta hopi importante pa nos por sigui e ehèmpelnan den e imagen
E mihó manera pa nos atendé ku e informashonnan riba e tema di Corona Vírùs, ta di aktua segun echo i no riba miedu òf spantu. P’esei nos no mester “target” chinesnan tampoko pa motibu di nan aparensia, pensando ku tur chines posiblemente ta infektá.
Na vários okashon nos sa puntra nos mes kiko ta e realidat tras dje Corona Vírùs ku vários hende ta papia di dje. E foyeto por duna un mihó bista di e bèrdat.
Ta komprendibel ku ora tin un menasa di malesa nobo, hende por sinti miedu pa loke ku por pasa. Esaki tambe ta e kaso aworaki ku e malesa ku ofisial yama Novel Corona Virus-2019 (2019-NCOV). Sinembargo e riesgo pa Corona vírùs bira un problema na Kòrsou ta hopi chikitu.
China, kaminda e vírùs a manifestá pa promé biaha, ta basta leu for di Kòrsou. Mayoria di e kasonan ku mientrastantu a desaroyá na otro paisnan a keda infektá promé ku outoridatnan rònt mundu a tuma e medidanan apropiá. Mientrastantu tur pais ta sigui instrukshon di World Health Organization (WHO) i otro instituto mundial renombrá pa huntu purba evitá ku e malesa ta plama mas ku el a hasi kaba. Na China mes, sigur den e area kaminda a detektá e malesa inisialmente, outoridatnan a prohibí tur hende pa trafiká bai un otro kaminda. Den e paisnan kaminda tin pashèntnan ku e vírùs, ta tene nan den quarantaine, pues un manera ku otro hende no ta drenta den kontakto ku nan, sin bisti protekshon adekua.
Manera semper ta e kaso, Ministerio GMN tambe ta mantené kontakto ku profeshonalnan di salú pa por traha huntu pa evitá ku e problemátika di Corona vírùs ta yega Kòrsou. Pa motibu ku nos ta un isla kaminda tur dia turista ta bini i bai, no ta posibel ni konsehabel pa simplemente sera nos fronteranan. E no ta nesesario tampoko.
Mas mihó ta pa informá i konsehá kon nos tur huntu por protehá nos mes mas tantu posibel for di kualke vírùs, dor di sigui algun simpel instrukshon.
Pa mas detaye tokante situashon aktual di Corona vírùs na Kòrsou i tambe tepnan pa prevenshon, klik aki.
Tambe por tuma kontakto ku GMN via numbernan di telefòn: 432-2850, 432-2851, 432-2855 i 0800 0888.