Diskurso di Minister Sithree van Heydoorn riba 30 mei 2022 - Informashon tokante Gobièrnu di Kòrsou

Diskurso di Minister Sithree van Heydoorn riba 30 mei 2022

Ministerio konserní Enseñansa, Siensia, Kultura & Deporte
 

Diskurso di Minister Sithree van Heydoorn riba 30 mei 2022

Publiká riba 01 Yüni 2022

Diskurso di Minister di Enseñansa Siensia, Kultura i Deporte na okashon di 53 aña 30 mei 1969 pa 2023

Awe ta kumpli 53 aña, ku riba e mesun fecha aki, 30 di mei, a tuma lugá  un susesonan ku a marka historia di nos hendenan, nos komersio, nos trahadónan i tambe nos Willemstad, ku por sierto e aña akí ta kumpli 25 aña riba lista di herensia mundial di UNESCO. E susesonan aki a keda grabá den Kòrsou su historia. Tur aña di nobo nos ta konmemorá ku e fecha aki ku e meta pa trese mas konsiensia riba kiko e susesonan akí a i ta nifiká pa Kòrsou.

Komo un mucha di apénas 9 aña mi ta kòrda ku mi mayornan a bin buska mi for di skol, promé ku e orario ku skol mester a termina. Mi a ser konta ku tin un grupo di trahadó ta kimando Punda. Mi a ser hiba Penstraat na kas di mi defuntu wela i aki nan konstantemente outo di polis, ambulans i brantwer tabata pasa ku sirena.Tabata reina un esfera di hopi tenshon i angustia.

Na e momentu nan ei mi tabata sinti tristesa i miedu komo hóben, debí ku mi no tabata komprondé kiko tabata pasando. Pero segun añanan a transkurí mi a bin komprondé ku no tabata destrukshon a tuma lugá, sino mas bien un lucha un revolushon pa igualdat i derechi di e klase trahadó. Kaminda algun trahadó balente a UNI, tende bon UNI i a disidí pa sali pa nan derechi i igualdat. Un lucha di igualdat no pa esnan ku a aubi kaya so, sino un lucha di igualdat pa hinter e pueblo di Kòrsou. Meskos ku nos historia a siña nos di e lucha di Tula i su kompañeronan dia 17 di ougùstùs di aña 1795, meskos nos a konosé 30 di mei 1969, ku awe tambe ta forma parti di nos historia. A transkurí 174 aña entre e revolushon di Tula i e grupo di trahadónan aki ku a akshoná 30 di mei 1969.

Awe manera ya mi a menshoná nos ta 53 aña despues di e lucha di 30 di mei 1969 i mi pregunta na kada un di bosnan ta, “Kiko nos a siña komo siudadano, gobernante i lidernan den e pais aki, for di e lucha ku Godett, Nita, Gerardina i Gutierrez a hiba pa nos? Mi mes ta kontesta e pregunta, NOS NO A SINJA NADA FOR DI E LUCHA AKI. Si nos a siña algu for di e lucha aki, awe den aña 2022 nos no por ta bringando ketu bai pa igualdat i te hasta pa salbaguardiá nos Outonomia.

E héroenan Godett, Nita, Gerardina i Gutierrez a pone un fundeshi sólido pa nos, pero nos a neglishá esaki, nos no a konstruí riba e fundeshi aki. Te awe tin hopi ku no ta realisá kon grandi e lucha aki tabata. Un lucha kaminda manera ya mi a menshoná e héroenan aki a UNI, pa hiba e lucha i awe den aña 2022 nos ta bringa otro nos ta traishoná otro sin para ketu ku nos ta traishonando nos Dushi Kòrsou i nos ta dunando otronan plataforma pa trata na mishi ku nos outonomia. E héroenan aki nan promé intenshon nunka tabata pa buska poder. Di un forma noble nan a sakrifiká nan mes pa nos Pais i tin di nan ku te hasta a pèrdè nan bida.

Nos tin ku realisá den e pais aki ku ta UNI i ku Sakrifisio, so nos por logra bienestar i prosperidat pa e pueblo aki. E dia ku realmente nos komprondé e lucha di 30 di mei 1969, nos lo konstruí un pais ku lo wòrdu respetá i kamunda otronan lo stop di trata na imponé riba nos.

E grupo di luchadornan balente di 30 di mei 1969, despues di a mira e éksito di nan lucha a disidí ku nan ta organisá nan mes polítikamente pasombra nan kier a hasi mas pa nan pais, nan tabata ke mas bienestar pa Kòrsou i nan a logra riba diferente área bienestar pa nos pueblo. Mi ta spera ku e selebrashon di awe di 30 di mei i e situashon ku nos ta bibando aden lo lanta nos for di soño pa asina Godett, Nita, Gerardina i Gutierrez por sinti nan mes, kaminda nan ta, orguyoso ku nos a sigui ku nan lucha.

Mi ke hasi uzo di e oportunidat akí pa yama Danki na nos museo Nashonal di Antropologia i Arkeologia, pa e seri di dokumental produsí pa nos pueblo por sera konosí ku e historia for di diferente perspektiva, mi tabata presente un ratu awe mainta na Naam i mi kier gradisí e direktor Dimitri Close pa su esfuerso. Di nos parti nos lo hasi tur loke ta nos alkanse pa e videonan aki yega skolnan i wòrdu uza den e materia di historia, pa asina nos yunan por sa un tiki mas di nos historia.

Pero mi kier invitá hinter pueblo di Kòrsou pa subi riba youtube i buska huma pa i enrikesé bo konosementu ku e historia di 30 di mei 1969. Mi ke pidi boso pa duna NAAM un fuerte aplouso. Bida no ta fásil pero si kada un di nos duna di nos parti nos lo transforma nos bida i nos dushi Kòrsou i krea un komunidat un poko mas mihó di lokual ku nos a bin haña. Ban konosé nos historia mihó i sa e norma, balor i idealnan di nos héroenan i ban stòp di bringa ku otro, pero ban lusa e kaminda pa un mihó porvenir na promé lugá pa Kòrsou.

Si Kòrsou ta bon, kada un di nos lo ta bon. Ban harma nos mes ku kurashi paso e mundu akí i espesialmente nos Kòrsou por bai dilanti solamente ku nos tur su aporte. Na famianan Godett, Nita, Gerardina i Gutierrez, forsa pa sigui dilanti bosnan ta famia i disidente di héroenan di nos dushi Kòrsou! Ami no a bisti awe na pretu ku blanku pa “fashion”, ami ta na pretu ku blanku pasombra mi ta selebrá 30 di mei na rou, ban kambia mi pueblo.

Minister di Enseñansa, Siensia, Kultura i Deporte
Sithree van Heydoorn
Kòrsou, 30 mei 2022